Među 116 zemalja koje su potpisale Ramsarsku konvenciju nalazi se i Hrvatska, a na Ramsarskom popisu su i naša močvarna područja poput Crne Mlake, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje.Cilj Ramsarske Konvencije je upisati što je moguće veći broj močvara koje zadovoljavaju postavljena mjerila Konvencije.Prema Ramsarskoj konvencija (Članak 1.1) definicija močvare glasi: “U smislu ove Konvencije močvarna staništa obuhvaćaju područja močvara, cretova, tresetišta ili vode, kako prirodna tako i umjetna, stalna ili povremena, sa stajaćom ili tekućom vodom, slatkom, bočatom ili slanom, uključujući područja morske vode duboke do šest metara za vrijeme oseke.“Da se uoči vrijednost i važnost močvara dovoljno je samo navesti kako su one staništa velikog broja ptičjih vrsta. Tako, primjerice, na europskim močvarama obitava i gnijezdi se skoro 45 posto svih ptičjih vrsta na tom području. No, na močvarama i drugim vodenim površinama nije prisutna samo bogata ornitofauna. Na tim područjima rastu posebne biljne vrste, praćene i specifičnim životinjskim vrstama, posebno ribama i beskralješnjacima. Močvarna staništa su  najugroženiji ekološki sustavi - zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih bogatstava. Naime, u posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto močvarnih područja u svijetu. Stoga je svrha Konvencije osigurati njihovo očuvanje i razumno iskorištavanje.Močvare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, a ubrajaju se među najugroženije ekosustave zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa.

Učenici šestih razreda na satu prirode svojim uratcima i prezentacijama prigodno su obilježili međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa.